TROŠKOVI MORATORIJUMA – NIJE ŠIJA NEGO VRAT
Narodna banka Srbije (dalje u tekstu NBS) donela je Odluku o privremenim merama za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema (,,Sl. Glasnik RS“, br. 33 od 17. marta 2020. godine) koja je stupila na snagu 18.3.2020. godine.
Odlukom je propisana dužnost banke da dužnicima ponudi zastoj u otplati obaveza u roku od tri dana od dana stupanja na snagu odluke (dakle 21.3.2020. godine). Banka je dužna da obaveštenje o ponudi objavi na svojoj internet prezentaciji, čime se smatra da je ponuda dostavljena svim dužnicima. Ako dužnik u roku od 10 dana od dana objavljivanja obaveštenja ne odbije ponudu, smatraće se da je ponudu prihvatio. Moratorijum proizvodi pravno dejstvo istekom tog roka od 10 dana. Moratorijum ne može biti kraći od 90 dana, odnosno od trajanja vanrednog stanja uvedenog zbog pandemije izazvane COVID-19 virusom.Tokom trajanja vanrednog stanja banka ne obračunava zateznu kamatu na dospelo a neizmireno potraživanje i ne preduzima druge pravne radnje u cilju naplate potraživanja od dužnika. Banka ne može od dužnika zahtevati naknadu bilo kojih troškova u vezi sa preduzimanjem mera i aktivnosti u skladu sa ovom odlukom.
Na sajtu NBS, data su dodatna objašnjenja prema kojima moratorijum podrazumeva zastoj u otplati obaveza prema banci po osnovu kredita, ali i svih drugih obaveza dužnika prema banci. Ako dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum. Primera radi, ako dužnik ponudu za moratorijum u propisanom roku nije odbio, a otplatio je jednu dospelu ratu kredita, narednog meseca se i na tog dužnika primenjuje moratorijum ako ne isplati ratu. Dužnik nastavlja da otplaćuje kredit, a period otplate faktički se produžava za tri meseca. U odnosu na redovnu (ugovorenu) kamatu koju banka obračunava za vreme trajanja zastoja, ona se pripisuje dugu i raspoređuje se ravnomerno na preostali rok dospeća.
NBS je predložila i model otplate kredita posle moratorijuma. Prema predloženom modelu NBS, po isteku perioda za otplatu kredita, klijent će biti dužan još tri meseca, upravo ona tri meseca koja su bila pokrivena periodom moratorijuma. Glavnicu koju klijent nije plaćao za vreme moratorijuma, platiće u neizmenjenom iznosu kroz poslednje, dodatne tri rate kredita. Kamatu koju klijent nije plaćao za vreme moratorijuma, klijent neće platiti zajedno sa glavnicom koja nije plaćana, na kraju otplate kredita, već će se kamata ravnomerno rasporediti na sve buduće rate. Uz to, na poslednje tri rate, na glavnicu koja je praktično premeštena iz perioda moratorijuma na kraj otplate kredita, teći će i redovna kamata.
Ovo znači, da će klijent osim glavnice i kamate koju je i do sada trebao da plati, biti dužan još onliko koliko iznosi redovna kamata za tri meseca .
Ne vidimo ni jedan razlog zbog čega se kamata iz perioda moratorijuma ne bi ,,prebacila” na kraj otplate kredita kao što je to učinjeno sa glavnicom iz perioda moratorijuma, osim da banke faktički naplate uslugu moratorijuma, uprkos tome što prema odluci NBS banke nemaju pravo ni na kakve troškove u vezi sa moratorijumom!
NBS ovu nezakonitost pokušava da objasni na sledeći način:,,duže plaćanje kamate na dug nije posledica moratorijuma već produženog perioda vraćanja kredita”, i ,,zastoj ne utiče na povećanje anuiteta klijenta nakon perioda zastoja već samo opredeljeni način otplate duga nakon zastoja”. Zatim, NBS daje pregled različitih modela otplate kredita kako bi pokazala da je jedini način da se izbegne uvećanje duga za tri meseca redovne kamate, da se nakon isteka moratorijuma odmah isplati ceo dug iz perioda moratorijuma. Pretpostavljamo da NBS ovo čini kako bi klijente uverila da im je jedina opcija koja ne uključuje poskupljenje kredita – neprihvatljiva, te da zadovoljno pristanu na predloženu opciju.
Smatramo da je ovo još jedan u nizu pokušaja da se bankama omogući da stiču dodatnu zaradu mimo svih propisa, obzirom da u ponuđenim modelima otplate NBS nije ponudila način otplate koji bi omogućio da kredit ne poskupi čime bi se ispoštovala odluka da banke nemaju pravo na troškove u vezi moratorijuma: da se jednostavno na poslednja tri meseca u otplati kredita prenese i glavnica i kamata iz perioda moratorijuma.
Ostaje da vidimo na koji način će banke usaglasiti svoje poslovanje sa preporukama NBS, i da li će faktički naplaćivati troškove moratorijuma.
U tom slučaju, neće nam preostati ništa drugo nego da pravdu i svoj novac potražimo na sudu.
ZA SVE NEDOUMICE, STOJIMO VAM NA RASPOLAGANJU.
Integralni tekst odluke NBS možete naći na sledećem linku: http://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/narodnabanka/odluka/2020/33/1/reg
Objašnjenja NBS možete naći na sledećem linku: https://www.nbs.rs/internet/latinica/15/mediji/Primeri-moratorijum-1.pdf